Benefiti Bilingvalnog Mozga | Mia Nacamulli

Benefiti Bilingvalnog Mozga | Mia Nacamulli

Ukoliko govorite dva ili više jezika, osim što će vam biti lakše da putujete ili gledate filmove bez titla, to takođe znači da vaš mozak verovatno izgleda i radi drugačije od onih koji imaju vaši monolingvalni prijatelji.

designed by atlas at freepik.com

Šta to zaista znači kada kažemo - znati jezik?

Jezička kompetencija se obično meri kroz govor i pisanje, koji čine njegova dva aktivna dela, ali i kroz dva pasivna - slušanje i čitanje.
Dok su izbalansirani blingvali skoro podjednakih mogućnosti u oba jezika, većina njih širom sveta znaju i koriste svoje jezike na različite načine. U zavisnosti od situacije i načina na koji su usvajali jezike, mogu biti podeljeni u tri grupe.

Ukoliko uzmemo primer dvogodišnje devojčice čija porodica emigrira u Ameriku iz Perua, ona postaje složeni bilingval - jer razvija dva jezička koda istovremeno u okviru istog skupa koncepata, dok uči engleski i španski i upoznaje svet oko sebe.
Međutim, njen brat koji je tinejdžer i engleski uči u školi, a kod kuće i sa prijateljima govori na španskom je - usaglašen (usklađen) bilingval, jer uči oba jezika koristeći koncepte iz dva skupa.
Gabrijelini roditelji su ono što možemo nazvati podređena bilingvalnost - učenje drugog jezika kroz filter maternjeg.

;\
designed by wavebreakmedia at freepik.com

Pošto svi tipovi blingvalnih ljudi mogu da savladaju strani jezik i govore ga tečno (nevezano od akcenta i izgovora), usputnom posmatraču razlike među njima ne moraju nužno biti vidljive. Razvoj neuronauke nam je omogućio snimanje mozga najsavremenijim aparatima, pa su lingvisti po prvi put mogli da 'vide' kako to specifični aspekti učenja jezika menjaju bilingvalni mozak.

Poznato je da je leva hemisfera dominantnija kada su u pitanju procesi analitičke i logičke prirode, dok je desna aktivnija kod socijalnih i emotivnih (ovo ne treba shvatiti kao oštar rez, već je više kao pitanje stepena).

Kao odgovor na činjenicu da jezik uključuje obe funkcije i da se lateralizacija (dominacija jedne hemisfere) javlja javlja postepeno kako odrastamo,  na scenu stupa hipoteza kritičnog perioda. Po ovoj teoriji, lakoća s kojom deca uče jezike je proizvod plastičnosti mozga u razvoju, koja im omogućava da koriste obe hemisfere dok usvajaju jezike. Za razliku od dece, kod većine odraslih, jezik je lateralizovan, tj. za njega je odgovorna samo jedna hemisfera - i obično je to leva.

Ukoliko je sve ovo istina, onda vam učenje jezika u detinjstvu može ponuditi holističko shvatanje njegovog socijalnog i emotivnog konteksta.

Siva masa

Nevezano od uzrasta kada ste naučili neki strani jezik, multilingvalnost vašem mozgu daje neverovatne prednosti. Neke od njih su čak i vidljive - više sive mase, u kojoj su u najvećoj meri 'uskladišteni' vaši neuroni i sinapse i pojačana aktivnost određenih regija mozga  prilikom upotrebe stranog jezika. Ono što se dešava kada tokom života vežbate ovaj mišić je i odlaganje pojave bolesti kao što su Alchajmer i demencija.

Iako sada bilingvalizam shvatamo kao prednost, pre 1960. on se smatrao hendikepom koji je usporavao razvoj dece, jer ih je 'terao' da troše isuviše energije na diferencijaciju dva jezika. Ovaj stav je bio rasprostranjen iako se bazirao na studijama koje nisu imale nikakvo uporište u nauci.

Jedna skorašnja studija je pokazala da je uravo to 'prebacivanje' s jednog jezika na drugi odgovorno za pojačanu aktivnost u dorsolateralnom prefrontalnom korteksu, koja ga može i ojačati. 
Zašto je važan taj dorsolateralni prefrontalni korteks?
Ovaj deo mozga igra važnu ulogu u rešavanju problemskih zadataka, prebacivanju sa jednog zadatka na drugi, ali i za fokusiranje dok filtriramo nepotrebne informacije.

Iako zbog njega ne morate postati i pametnijji, bilingvalizam ipak dovodi do toga da vaš mozak bude zdraviji, kompleksniji i aktivniji. Čak i da niste imali tu sreću da aktivno naučite neki strani jezik dok ste bili dete, nikad nije isuviše kasno da učinite sebi uslugu i napravite lingvistički skok od 'Zdravo' do 'Hello', 'Bonjour', 'Hola', 'Marhaba' ili 'Shalom', jer, kada su u pitanju naši mozgovi, malo vežbe može značiti puno.

izvor:  TEDEd Lessons | Knowlable magazine 

FACEBOOK TWITTER TUMBLR PINTEREST